Odobrenjem projekta „USMJERi se! – uključeni, sposobni, mladi, jedinstveni, educirani i ravnopravni“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, odgovaramo na goruće potrebe partnera na tom projektu, Osnovne škole Darda i Centra za socijalnu skrb Beli Manastir, koji su među svojim korisnicima zabilježili porast problema u ponašanju.
Upravo je potreba za intervencijom i prevencijom motiv zbog kojeg smo osmislili i pokrenuli tretman poludnevnog boravka za djecu i mlade s problemima u ponašanju u Dardi. Ovaj je tretman specifičan i zbog multietničnosti stanovništva na baranjskom području zbog čega smo u provedbu ovog projekta uključili i Romski resursni centar te Projekt građanske demokratske inicijative P.G.D.I., a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge našim korisnicima.
Prilikom kreiranja programa poludnevnog boravka najveći je naglasak stavljen na sveobuhvatnost intervencija. S obzirom na to da istraživanja pokazuju kako je jedan od čimbenika uspješne intervencije primjenjivanje individualnog i grupnog rada u prirodnom okruženju djece i mladih, tretman poludnevnog boravka nastoji obuhvatiti široki ekološki prostor djece i maloljetnika primjenjujući specifične psihosocijalne intervencije (Bijedić, 2010). Neka od zajedničkih obilježja uspješnih intervencija primijenjenih tijekom osmišljavanja programa jesu:
- visoka strukturiranost intervencije koja sadržava dosljednu primjenu i savjetodavne tehnike rada (najčešće je evaluirana kognitivno-bihevioralna tehnika),
- prilagodba intervencije konkretnim potrebama korisnika (kao što su izrada individualnih planova, širok spektar programa kako bi korisnik izabrao one primjerene njegovim potrebama, individualni savjetodavni rad i sl.) i
- usmjerenost na ublažavanje djelovanja rizičnih čimbenika u okruženju korisnika (primjerice uključivanjem roditelja i učitelja u intervenciju, učenje nenasilnog rješavanja sukoba, kontroliranje ljutnje i dr.).
Kvalitetu intervencije dodatno povećava njezina utemeljenost na multidimenzionalnim teorijama koje objašnjavaju rizična ponašanja djece i mladih uz specifičnu educiranost osoblja koje provodi intervenciju (Bijedić, 2010). Individualnim i grupnim aktivnostima tretmana poludnevnog boravka nastojalo se obuhvatiti sve važne intervencije koje su djeca procjenjivala najpotrebnijima u raznim stručnim istraživanja. Kvaliteti ovog tretmana, stoga, doprinose aktivnosti osposobljavanja za posao, osposobljavanja za izgradnju i održavanje kvalitetnih međuljudskih odnosa, individualno savjetovanje te treninzi socijalnih i komunikacijskih vještina.
Uzimajući u obzir navedene preporuke te potrebe i interese djeteta, kreiran je program kojim se nastoji pružiti sveobuhvatna pomoć i podrška djeci i mladima s problemima u ponašanju. Vodeći se tim ciljem, poludnevni boravak pruža uslugu boravka, stručne psihosocijalne pomoći i odgojno-obrazovnih intervencija za djecu i mlade koji ispoljavaju probleme u ponašanju. Korisnike se u tretman poludnevnog boravka može uključiti na temelju rješenja nadležnog Centra za socijalnu skrb u obliku:
- usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20),
- mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu prema Obiteljskom zakonu (NN 103/15, 98/19) te
- odgojne mjere prema Zakonu o sudovima za mladež (NN 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19).
Usluga se korisnicima pruža 5 dana u tjednu, od 4 do 6 sati dnevno.
Opći ciljevi izvaninstitucionalnog tretmana poludnevnog boravka su: sekundarna i tercijarna prevencija problema u ponašanju, redovno izvršavanje školskih obaveza, uspješan završetak obrazovnog razreda, pružanje podrške u uspješnoj (re)socijalizaciji, promjena sustava vrijednosti stavova i ponašanja, usvajanje i razvijanje radnih, higijenskih i kulturnih navika, poticanje i razvoj pozitivnih interesa, vrijednosti, stavova i orijentacije, pravilna integracija u užu socijalnu sredinu, adaptacija i integracija u širu socijalnu sredinu, strukturiranje slobodnog vremena i osnaživanje obitelji.
Specifični ciljevi izvaninstitucionalnog tretmana poludnevnog boravka su: formiranje pozitivne grupne dinamike i kohezije, učenje i usvajanje socijalnih vještina, poštivanje pravila rada, izgradnja odnosa prema sebi i drugima te materijalnim i drugim dobrima koja ga okružuju, razvijanje kreativnih potencijala, razvijanje osobne odgovornosti, pružanje psihosocijalne podrške, razvijanje informatičke pismenosti i vještina rada na računalu i razvijanje vještina za uspješno i odgovorno roditeljstvo.
Organizacije civilnog društva pokazale su se kao iznimno vrijedan partner u provedbi procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi jer svojim stručnim i administrativnim kapacitetima, kao pružatelji usluga u zajednici, daju veliki doprinos u poboljšanju kvalitete života svih skupina korisnika.